Prvi bebin zubić postao je veoma često senzacija za roditelje, bake, deke☺... Nije novost da svaki napredak u razvoju najmladjih doživljavamo kao veliki dogadjaj, ali, složićemo se, i treba da bude tako!  Nema ništa loše u tome da slavimo sve što je lijepo, pogotovo kada je u vezi sa novim članom porodice koji svakako postaje centar svijeta svakom roditelju! Ova prirodna etapa u razvoju  beba vrlo često praćena je i neprijatnim osjećajima odnosno simptomima  kod bebice, čiji intenzitet varira od djeteta do djeteta, ali statistike i iskustva kažu da samo kod veoma malog broja djece nicanje zuba može proći bez pratećih karakterističnih simptoma, tako da ne treba brinuti, već se, koliko je bolje moguće, pripremiti za ovaj period.

Prve zube dijete dobija najčešće u periodu između petog i sedmog mjeseca, ali se vrijeme izbijanja prvih mliječnih zubića može produžiti i do kraja prve godine.

Kao prvi, obično niču donje jedinice, a zatim slijede gornje. Za njima izbijaju prvo gornje dvojke, a zatim i donje. Nakon dvojki niču gornje i donje četvorke. U periodu od 16-22 mjeseca niču trojke. Kao posljednje izbijaju petice. Kompletna mliječna denticija trebalo bi da bude završena do 30. mjeseca ili do kraja treće godine.

Kod veoma malog broja djece nicanje zuba može proći bez pratećih karakterističnih simptoma, ali se nažalost, često javljaju i promjene koje nisu nimalo prijatne, ni za bebu, ni za roditelje. Najčešći simptomi su razdražljivost djeteta, ono manje jede, slabije spava. Ponekad je prisutna i povišena temperatura.

Dijete u ovom periodu pojačano slini, ima potrebu da gura ruke ili druge predmete u usta, zbog čega dolazi do samopovrijeđivanja. Na mjestu gdje zub treba da iznikne desni su otečene i crvene.

Dakle, sledeći simptomi svakako su znaci da je nicanje zubića u toku, i potpuno su tipični :

- Beba je razdražljiva i plačljiva više nego inače

- Desni su otečene i crvene, obrazi obično rumeni

- Beba odbija hranu ili jede mnogo manje nego inače

- Beba „glodje“ igračke, pesnice ili bilo šta drugo što joj dođe pod  ruku

- Beba pojačano slini („balavi“)

- Blag porast temperature

Kod nekih beba primijećeni su i netipični odnosno ekstremniji simptomi, koji se mogu javiti kao posljedica nicanja mliječnih zuba. Da biste bili sigurni, a samim tim i mirni, preporučuje se u tim slučajevima povesti dijete na pregled kod izabranog pedijatra.

OSIP se pojavljuje kod nekih beba oko usta i u predjelu lica, a uzrokuje ga pojačan rad pljuvačnih žlijezda i prisustvo velike količine pljuvačke. Taj dio bebinog lica treba posušiti i namazati tankim slojem neutralne kreme.

DIJAREJA (PROLIV) može da bude jedan od znakova nicanja zubića. Često je prisutan i pelenski osip kao direktna posljedica proliva. Pojačana higijena i redovno mijenjanje pelena trebalo bi da budu dovoljna pomoć, a ako dijareja traje duže, obavezno konsultujte pedijatra.

Ako beba ima neku od navedenih manifestacija, višu temperaturu ili bilo koji dodatni simptom, moguće  je da se radi o nekoj vrsti infekcije i obavezna je konsultacija sa pedijatrom.

Kako pomoći bebi?

Postoji par isprobanih metoda i preporuka za ublažavanje tegoba koje mogu biti posljedica nicanja prvih zuba. Treba imati u vidu da nisu sve jednako efikasne i primjenjive kod svake bebe.

GRICKANJE je tipičan simptom nicanja zubića – beba često počinje da grize sve što joj dođe pod ruku, uključujući i Vas, da bi sebi olakšala i smanjila osjećaj nelagode. Ponudite joj neke alternative: gumene igračke ispunjene tečnošću koje ste prethodno rashladili u frižideru.

Ponudite bebi rashlađene komadiće voća ili povrća koje je primjereno za bebin uzrast (jabuka, šargarepa) i budite u bebinoj blizini kako ne bi odlomila veći komad.

Razni gelovi za premazivanje desni treba da rashlade mjesto na kojem će nići zubić i djeluju protivupalno. Međutim, zbog pojačanje salivacije, efekat je najčešće minimalan.

Žvakanje - Neke bebe odbijaju hranu jer im to dodatno povređuje desni, ali  drugima će prijati neki tvrdi keksić  ili bebi vafl. Možete  bebi  ponuditi i rashlađene komadiće voća ili povrća koje je primjereno za bebin uzrast (jabuka, šargarepa), uz konstantan nadzor bebe  kako ne bi odlomila veći komad.

Masaža - Masaža naročito pomaže bebama i mamama koje doje, jer se na taj način izbjegava grickanje bradavice tokom podoja i zato je preporučljivo  da masažu izvodite prije hranjenja. Dakle, operite dobro ruke, pa izmasirajte bebine desni. Gelovi za premazivanje desni  mogu biti od pomoći i trebalo bi da rashlade mjesto na kojem će nići zubić  kao i da djeluju protivupalno. Međutim, zbog pojačanje salivacije, efekat je najčešće minimalan. Na tržištu postoje različiti gelovi za utrljavanje u bebine desni. Izbor gela kao i način upotrebe odnosno primjerena količina treba da bude preporuka Vašeg pedijatra. Obavezno konsultujte svog pedijatra kako bi Vam preporučio najadekvatniji proizvod ove vrste za Vašu bebu. Male količine dječijih lijekova/sirupa  za ublažavanje bolova, kao što su paracetamol i ibuprofen,mogu biti od pomoći,ali ih nikada ih ne dajite djetetu na svoju ruku, već se konsultujte sa specijalistom.

Zakašnjelo nicanje mliječnih zuba

Stomatolozi napominju da kada govorimo  o vremenu tipičnom za nicanje zuba, uvijek govorimo o prosječnom vremenu nicanja. Kao i kod svih segmenata razvoja, individualne varijacije uvijek postoje i to je normalno. Kod nekih beba prvi zub se pojavi već u trećem mjesecu, a kod nekih tek u devetom, desetom. Sve dosada dostupne tabele  sa prosječnim vremenom nicanja zuba služe roditeljima  za orjentaciju  i nema razloga za zabrinutost ako nicanje zuba kasni koji mjesec ili ako se zubi pojave ranije nego što je to uobičajeno kod većine beba. U slučaju kašnjenja nicanja prvih zubića neophodno je obratiti se stomatologu. Inače, bez obzira na to kada prvi zubić izbije, prva posjeta stomatologu trebalo bi da bude unutar prvih 12 mjeseci života.

Ukoliko se prvi  zub nakon šest mjeseci ili duže od prosječnog vremena nicanja zuba, ne pojavi u ustima, smatra se da se radi o zakašnjelom nicanju. Zakašnjelo nicanje mliječnih i stalnih zuba češća je pojava od preranog nicanja zuba, a stomatolozi ističu da može biti posljedica djelovanja lokalnih ili opštih faktora i neophodna je kompletna dijagnostika od strane stomatologa kako bi se utvrdio razlog i odredila terapija.

ORALNA HIGIJENA KOD BEBA

Oralna higijena je jedna od osnovnih životnih navika i dijete bi trebalo da je usvoji i stekne u prvim godinama života, a u tome najvažniju ulogu imaju roditelji. Većina stručnjaka smatra da bi do 5. godine roditelji trebalo da aktivno pomažu deci, odnosno da  kontrolišu održavanje oralne higijene, uz sugestiju da roditelji npr. svoje uobičajno pranje zuba povremeno vrše pored djeteta kako bi ono dobilo želju da ih kopira što je tipično za veliki broj djece.

Oralna higijena se sprovodi i kod beba, čak i kada još nisu nikli zubi. Zbog specifične, u početku tečne ishrane (mlijeka), a kasnije i kašaste hrane , onemogućen je mehanizam samočišćenja, koji je prisutan u kasnijem dobu, a omogućava ga čvrsta hrana. Zbog toga, roditelji treba da vode računa o higijeni usta, a kasnije i prvih bebinih zubića. Dovoljno je omotati gazu oko kažiprsta i pokvasiti mlakom vodom, a zatim pažljivo i laganim pokretima obrisati nepce i desni. Ovo je preporučljivo sprovoditi nakon  večernjeg obroka. Stomatolozi ističu, iako će mliječni zubi vašeg djeteta vremenom početi sami da ispadaju kako bi ih zamijenili stalni zubi, oni igraju važnu ulogu u učenju djeteta da pravilno govori, a sačuvaće i mjesto stalnim zubima. Zato je veoma važno brinuti o zdravlju zuba beba i oralnoj higijeni od najranijeg doba.

Postoje različite četkice za zube namjenjene djeci i razlikuju se po oblicima, bojama, veličinama. Veličina im varira u zavisnosti od uzrasta djeteta, odnosno starosti bebe.

Da bi se oralna higijena bebe sprovodi la što lakše i bezbjednije, bez propratnih oštećenja tkiva, i negativnih iskustava,  četkica treba da bude mekana (soft). Zamjenu četkice novom bi trebalo sprovoditi svaka 2-3 mjeseca, a mijenja se ustvari odmah kada se primjete promjene na vlaknima, koja gube formu, postaju kriva ili izlomljena. Kod djece se ove promjene često dešavaju mnogo ranije nego što je predviđeni rok trajanja proizvoda, pogotovo ako se ona sama igraju sa njima i žvaću ih. Ovako izmjenjene odnosno pohabane ili oštećene  četkice ne uklanjaju efikasno zubni plak i mogu da oštete zube i desni.

Ne zaboravimo da je navika redovnog posjećivanja stomatologa takodje veoma važna navika koja pomaže očuvanju oralnog, ali i opšteg zdravlja.