Savremeno roditeljstvo suočava se danas sa brojnim izazovima. Jedan od najvećih je kako se izboriti sa „tradicijom“. Pitanju uvođenja kravljeg mlijeka u ishranu bebe prethodi ipak nesporna tvrdnja odnosno činjenica: ništa u ishrani odojčeta ne može zamijeniti majčino mlijeko. Dakle, ni formula ni kravlje mlijeko, prvo majčino i to dok god može, u prvih šest mjeseci svakako, ali i nakon uvođenja nemliječne ishrane. Dalje, stavovi su takođe jasni i u slučajevima kada se dojenje ne može nastaviti, pa čak i u kasnijem periodu, nakon navršenih 6 mjeseci – kad dojenje više nije moguće, adaptirana mliječna formula, a ne kravlje mlijeko.
Kada govorimo o dojenju, nema dileme oko toga da je dojenje majčina i bebina prirodna i instiktivna potreba, a da je mlijeko idealna hrana za novorođenče. Činjenica koju niko ne može osporiti često puta majkama koje iz nekog razloga ne mogu da doje – uopšte ili u mjeri u kojoj bi željele – može izazvati osjećaj krivice jer svojoj bebi ne mogu dati upravo to – najbolje i najprirodnije. Često forsiranje dojenja kao takvog i opšte prihvaćena teza da svaka žena može da doji,majkama ne pomaže mnogo ukoliko postoje stvarno opravdani razlozi zbog kojih dojiti ne može ili ne onoliko koliko bi bilo optimalno i bebi potrebno za napredovanje.