Ishrana odnosno zdrava ishrana igra svakako jednu od najvažnijih uloga u svakom životnom dobu, pa i u periodu trudnoće. Generalno, u trudnoći žene ishrani posvećuju mnogo više pažnje nego inače, uostalom, kao svemu drugom tom periodu . Dva su osnovna razloga za to – briga za zdrav razvoj bebe odnosno ploda, ali i briga zbog povećanja tjelesne težine u toku trudnoće odnosno masnih naslaga koje se mogu nataložiti te njihov uticaj na opšte stanje tijela tokom i nakon trudnoće.

Ako znamo da novorođenče uzima svega nekih 25 odsto od ukupnog dobitka u tjelesnoj masi trudnice, a i uzevši u obzir savjete ljekara da trudnica ne bi trebalo da dobije više od 9 do 15 kilograma, jasno je da je neophodna stalna briga o načinu ishrane kao i  fizičkoj aktivnosti onoliko koliko to sam tok trudnoće dozvoljava. Naravno, mit o tome kako trudnica treba da jede za dvoje, prvi je koji treba odbaciti. Ishrana, prije svega, treba da bude raznovrsna. Kad kažemo „raznovrsna“ , mislimo na raznolikost zdravih namirnica koje treba redovno unositi, dok se to naravno ne odnosi na hranu koja je u svakom periodu na listi „za izbjegavanje“, odnosno za umjerenu ili povremenu konzumaciju. Trudnica treba da izbjegava jela koja su dosta slana ili  začinjena, a ne preporučuju se ni slatkiši. Naravno, alkohol i cigarete potpuno su izbačeni sa liste, dok je tečnost veoma važna, i to najbolje voda, uz preporuku za unos oko 2 litra. Nedovoljan unos vode kod trudnica  može dovesti do brojnih neugodnih simpotoma poput nesvjestice ,slabosti mišića, pa sve do dehidratacije koja ugrožava i razvoj bebe i organizam trudnice. Mit o tome da povećan unos vode utiče na jače oticanje nogu, što je česta pojava kod trudnica, takođe nema nikakvog osnova. Voćni sokovi sa dosta šećera, kao i gazirani, tzv.“vještački“ napici, takođe nisu uopšte preporučljivi, a velikim su dijelom zaslužni i za povećanje tjelesne težine ako se pretjera u konzumiranju.

Nutricionisti kažu da je prosječan unos za žene oko 2000-2200 kalorija. Preporuka je da se ta vrijednost u toku trudnoće uveća nekih 15%, kod blizanačkih trudnoća naravno to je i više, ali se ona unosi isključivo u vidu zdravih namirnica – voća, povrća i mesa. Svako pretjerano uvećavanje unijetih kalorija neće pozitivno uticati na razvoj bebe, a može stvoriti nepotrebne tegobe ili čak komplikacije trudnici, npr.izazvati povišen krvni pritisak, proširene vene i sl. Naravno, u tom slučaju, nakon porođaja mnogo je teže vratiti se na svoju „redovnu“ težinu. S druge strane, pretjerana briga za „liniju“ i smanjivanje unosa kalorija, takodje nije dobra ni za razvoj bebe, a ni za majčin organizam.

Što se tiče mesa, ono u ishrani trudnica ima značajnu ulogu jer se gvožđe najbolje iskorišćava iz ove namirnice, ali meso treba da bude „nemasno“ – živinsko, teletina, nemasna junetina i svinjetina, kao i riba. Suhomesnati proizvodi nisu preporučljivi. Voće i povrće neizostavan su dio svakodnevnog jelovnika trudnica, u svježem obliku što više, kao nezamjenjiv izvor vitamina i proteina. Mlijeko i mliječni proizvodi takođe se ne smiju zaobići jer su bogati mineralima i proteinima. Koliko god je moguće forsirati domaće proizvode, bez konzervansa i vještačkih aditiva. Ni žitarice se ne smiju izostaviti, ali svakako treba izbjeći koliko je moguće hljeb od bijelog brašna, a preferirati tjesteninu od cijelog zrna. Pirinač nikako ne zaboraviti uvrstiti u redovan sastav jelovnika trudnice. Nivo gvožđa i folne kiseline koje je potrebno održavati na parametrima koji su propisani za trudnoću obično se ostvaruje kombinovanjem namirnica koje su bogate njima i suplemenata prema preporukama stručnjaka.

Dakle, tokom trudnoće, pravilna ishrana je važna jer doprinosi da se beba pravilno razvija i raste, a da se trudnica osjeća dobro. Pravilna znači raznovrsna i izbalansirana, uvećana kvantitativno onoliko koliko se to preporučuje i nikako preko toga, dok je kvalitet i pravilan raspored namirnica mnogo bitniji od količine. Redovan doručak, adekvatno odabrane namirnice za užinu, kvalitetan ručak i večera garantovaće da buduća majka dobija sve što joj je potrebno za zdrav organizam i dobar imunitet, dok  beba dobija nutrijente potrebne za rast i razvoj. Uz to treba voditi računa da se smanje ili potpuno izbace namirnice koje mogu biti uzrok neugodnih pojava tipičnih za trudnoću, kao što su povećan nivo šećera u krvi, povišen pritisak, gorušica, a s druge strane uvede više onih koje će spriječiti ili ublažiti pojavu malokrvnosti, nedostatka vitamina i minerala.

Naravno, kao i kod svih ostalih aspekata odnosno nedoumica u trudnoći, dobro je poslušati savjete stručnjaka – svog ljekara prije svega, a zatim i nutricioniste. Na osnovu redovnog praćenja nalaza, ljekar će dati smjernice i za „dotjerivanje“ ishrane ukoliko je to potrebno, u nekim slučajevima i prepisati dijetu i neophodne suplemente. Ipak, pratiti svoje tijelo i njegove signale i sam subjektivni osjećaj, takođe je veoma važno. Tipično je za neke periode trudnoće da se određena hrana „ne podnosi“, za drugom opet postoji povećana želja. Ono što je možda korisno spomenuti na kraju su savjeti kako rasporediti obroke – preporuka su češći  manji obroci, koji će manje opteretiti želudac i probavni sistem, a omogućiti optimalnu raspodjelu energije tokom dana. Isto tako, dobro je izbjegavati obroke u kasnim satima, optimalno bi bilo jesti otprilike 2h prije odlaska u krevet. Dobro je i samostalno pratiti porast tjelesne težine na npr.nedjeljnom nivou pri određenom režimu obroka jer ćete tako i sami najlakše vidjeti da li Vaša ishrana ide pravom putanjom.

Svakako, kao i u svemu ostalom, pokušajte da se opustite i ne brinete previše, osluškujete svoje tijelo i pratite svoj „stomačić“. Niko Vas ne poznaje bolje od Vas samih, a stručnjaci koji mogu biti od pomoći dodatna su podrška Vašoj zdravoj trudnoći i osjećaju sigurnosti.